Za nacionalnu kampanju sadnje stabala pod sloganom „Zasadi stablo ne budi panj!“ malo tko nije čuo, a upravo je iz nje nastao Green Fusion.
Objašnjavaju kako su krenuli 2019. godine kao građanska inicijativa s ciljem da svako zasadi stablo i tako pridonese u borbi protiv klimatskih promjena. Predsjednica, osnivačica te inicijatorica Mateja-Angelina Kramar, govori kako je ideja sasvim slučajno pokrenuta putem društvenih mreža. Cilj je bio okupiti istomišljenike, a preraslo je u nešto puno veće. Preraslo je u kampanju koja se provodi na razini cijele Republike Hrvatske.
Mateja-Angelina objašnjava kako se njezini roditelji bave hortikulturom te uređivanjem zelenih površina te je često kao dijete s njima bila na poslu i slušala njihove priče. Stoga je ljubav prema prirodi stekla još u djetinjstvu. Priča kako nakon osnivanja udruge nisu znali kojim smjerom bi krenuli ili koji im je uopće cilj. No, danas su prepoznati kao krovna i vodeća organizacija za vođenje ekoloških kampanja u Republici Hrvatskoj s fokus temom na sadnju stabala.
Važnost ove nacionalne kampanje prepoznala su i razna poduzeća s poslovne scene. Tako su se brojna poduzeća uključila u rad i aktivnosti udruge kao donatori, sponzori, volonteri. Udruga mnogo surađuje s vanjskim suradnicima, profesorima s fakulteta, znanstvenicima, i ostalim praktičarima iz raznih područja. Da nije sve uvijek sjajno i odlično, priznaje i Mateja-Angelina pa objašnjava kako i oni imaju problema kod rotacije ljudi, ili kod teške i komplicirane komunikacije s pojedinim sudionicima u kampanji, ali da unatoč svemu ipak paze s kime surađuju.
Svjesnost klimatskih promjena
„Imam osjećaj da se stalno ponavljaju iste rečenice koje se eventualno nadopune novim znanstvenim člankom, no potrebna su konkretna rješenja” govori Mateja-Angelina. U nastavku objašnjava kako su klimatske promjene realne i mjerljive i ne u nekoj dalekoj zemlji, već i kod nas, u Hrvatskoj. No, potrebno je čovjeku na realnom primjeru objasniti kako bi shvatio postojanje problema. „Što znači da nešto napravimo ili kažemo, ako nismo ljudima objasnili kako da oni sami nešto urade i povećaju svoju otpornost i spremnost na nepredvidive ekološke i ekonomske okolnosti. Kome to nije interesu?“ pita se Mateja-Angelina pa nastavlja kako je nužna stalna edukacija na koji način da ljudi djeluju samostalno i održivo.
„Velika većina ljudi je ovisna o hrani iz drugih zemalja, a koliko toga bismo mogli proizvesti na našem domaćem i lokalnom prostoru. Imamo dovoljno mjesta za sve nas nahraniti, no bitna je pravedna raspodjela viškova resursa i pravilno gospodarenje tlom!“
